Grad Ozalj

Search
Search
Close this search box.

O gradu

Povijest

Nekoć sjedište moćne hrvatske vlastele i poprište iznimnih kulturno-povijesnih zbivanja, gradić Ozalj i njegova okolica mogu se podičiti bogatom i slavnom prošlošću.

Svoj identitet i turističku promidžbu današnji Ozalj gradi na temeljima vrijedne kulturno-povijesne baštine i tradicijskih posebnosti kraja.

PRVI SPOMEN GRADA OZLJA
Zahvaljujući povoljnom položaju već u prapovijesno doba na vapnenačkoj stijeni nad rijekom nastalo je naselje na tlu ozaljskoga starog grada. Zemunicu smještenu u prirodnom udubljenju stijene možemo smatrati do sada najstarijom otkrivenom nastambom u ovome dijelu Hrvatske. U sjevernom dvorištu grada otkrivena je ranoromanička crkvica, također najstarija na širem panonskom području. Arheološki nalazi prapovijesti, rimskog doba i ranog srednjovjekovlja svjedoče o usponima i padovima, te o neprekinutom kontinuitetu naseljavanja daleko prije 1244. godine, kada je ime grada prvi put zapisano.

Srednjovjekovni Ozalj

Srednjovjekovni je Ozalj bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih porodica: Babonića, Frankopana (od 1398.) i Zrinskih (od 1550.g.). Jednu od najznačajnijih građevina u sklopu ozaljskog starog grada, palaču Zrinskih, dao je 1556.g. izgraditi slavni sigetski junak Nikola Šubić Zrinski.U 17. stoljeću doživljava svoje najsjajnije povijesno razdoblje, postavši neslužbenom hrvatskom prijestolnicom; u njemu stoluje ban Petar Zrinski. Tragičnim smaknućem pobunjenika protiv bečkog apsolutizma, bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine, započinje mračno razdoblje u kojem je grad opustošen i opljačkan.

U 18. stoljeću grof Rajmund Perlas temeljito ga preuređuje, a sljedeći će vlasnik, grof Theodor Batthyány nadozidati drugi kat i do tada pretežito gotičkom gradu dati današnji, barokni izgled. Potom je do 1928. godine grad u posjedu obitelji Thurn und Taxis, od kojih je posljednji vlasnik, knez Albert darovnicom predao stari grad Družbi braće hrvatskog zmaja.

Spomenička vrijednost

Prema svojoj vrijednosti grad pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, a u njemu je smješten i Zavičajni muzej koji posjeduje vrijednu arheološku, kulturno-povijesnu, sakralnu ietnografsku (etnopark) zbirku. Od ostalih građevina ističu se barokna župna crkva Sv. Vida (spominje se 1349.) i “kamena palača” stare hidroelektrane iz 1908. godine.

Okolica

Uz Ozalj, kao veoma staro naselje spominje se selo Trg, nekoć planski građeno srednjovjekovno naselje, zatim Vivodina, dvorci i kurije u Jaškovu, Zorkovcu, Grdunu,Hrašću, Vrhovcu (Plepelić – dvor), Trešćerovcu i Gornjem Pokuplju, a u povijesti ovoga kraja značajnu kulturnu i gospodarsku ulogu imao je i pavlinski samostan na Sveticama.

Obilježje

Obilježje Grada Ozlja definirano je Odlukom o grbu i zastavi Grada Ozlja.
Opis grba: U trokutastom-srcolikom štitu u crvenom žuta otvorena kula u pratnji, desno srebrni ključ, lijevo srebrni srp.
Izvornik grba čuva se u Hrvatskom državnom arhivu.
Opis zastave: Zastava je jednobojne žute boje, dimenzija omjera dužine i širine: 2:1, u skladu sa zakonskim odredbama. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb grada obostrano, obrubljen zlatno-žutom trakom. Zastava se čuva u zgradi Grada Ozlja u Gradskoj vijećnici.

Grad Ozalj
Kurilovac 1
47280

Tel: + 385 (0)47 – 731/400, /420, /044, /066
Fax: + 385 (0)47 – 731/172
e-mail: grad.ozalj@ozalj.hr
pisarnica@ozalj.hr

Radno vrijeme:
Ponedjeljak – Petak 07:30 – 15:30 sati
Uredovno vrijeme za prijem stranaka: 8:00 – 14:00 sati
Dnevna stanka: 10:00 – 10:30 sati

MB: 2710498
OIB: 45123683624
IBAN: HR3224020061831500005

POPIS 2011.

BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA
Grad Ozalj, prema popisu iz 2011. godine broji 6.837 stanovnika

POPIS 2001.

BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA
Grad Ozalj je prema popisu iz 2001. godine brojao 7.932 stanovnika